Uzgoj Kestena 1j34d

Uzgoj pitomoga kestena Kesten pripada najstarijim kultiviranim biljkama. Potječe iz mediteranskih zemalja Maroka, Alžira i Portugala, a širi se preko Apenina, Balkana, Male Azije do Kavkaza. Hrvatska je dosta bogata pitomim kestenom na širokom području između Drave i Save, između Kupe, Korane i Une. Pojedinačna stabla ili manje skupine stabala kestena rastu svuda (na Zagrebačkoj gori, na Žumberku, u Istri, na Kalniku). Gotovo nema mjesta, osim u golom kamenjaru, bez kestena. Radi koristi koju daje tijekom dugoga niza godina, kesten je sađen na puno mjesta izvan svojega podrijetla, pa raste u svim europskim zemljama sve do 50º sjeverne zemljopisne širine. Što je sjevernije, uspijeva na manjim visinama iznad mora. Najviše ga imaju Italija (800.000 ha), Francuska (500.000 ha), Španjolska (110.000 ha) i Grčka (20.000 ha). Korist od drveta i ploda kestena je mnogostruka. Plod sadrži pravo bogatstvo škroba, kojega ima 45 %. Ima masti oko 2 % i vode oko 40 %. Smljeven suhi plod kestena dobar je za ishranu svinja. U ishrani ljudi koristi se kuhan ili pečen plod kao poslastica uz druge vrste hrane. Od jezgre kestena prave se nadjevi za razne vrste ukusnih kolača ili se konzumira kao kesten pire sa šlagom ili bez dodataka. Drvo kestena je osobite kakvoće. U graditeljstvu vrijedi kao i hrastovina. Koristi se za proizvodnju tanina, za

proizvodnju drvenih vagona i za ogrjev. Dobro podnosi vlagu, pa je traženo drvo za različite vrste kotača, te za proizvodnju bačava. U cvatnji, koja u našem podneblju u normalnim uvjetima počinje početkom lipnja, kesten dosta medi, pčele ga rado i puno posjećuju, te kestenovim medom bogato pune košnice. Kestenov med je relativno jak, pa ipak je na visokoj cijeni. Kesten, osim pčela, značajno oplođuje vjetar. Međutim u slučaju većega broja kišnih dana, pelud se ispire, a let pčela je sveden na najmanju mjeru, pa je i oplodnja loša. Posljedica su manji urodi meda i plodova. U Hrvatsku se plod kestena uvozi najviše kao smrznuti pire za različite namjene. Uvoze se i kestenovo brašno ili cijeli podhlađeni sirovi plodovi. Ranijih godina naša zemlja je bila značajan izvoznik kestena, i to u zemlje iz kojih sada kesten uvozimo. Plodove su nekada otkupljivale opće poljoprivredne zadruge, koje su imale relativno dobre poznavatelje vrsta i kakvoće šumskih plodova. Oni su istovremeno učili one, koji su otkupljivali plodove kestena. Pitomi kesten, kao i svo kulturno bilje najbolje uspijeva na dubokim i hranjivom bogatim tlima, osobito ako su takva tla kisela do slabo kisela. Za uzgoj kestena najbolja nešto hladnija i prozračna tla, čija je kiselost izražena u pH od 4,5 do 6. Kesten ne raste na alkaličnim tlima. U Istri uspijeva na crvenici, koja je ispiranjem vapna postala gotovo dekalcificirana i dobra za uzgoj kestena.

118

Kesten je osjetljiv na velike toplinske promjene, osobito u vrijeme vegetacije. Jednako tako, štete na kestenu izazivaju rani jesenski ili kasni proljetni mrazovi. Zanimljivo je da kestenu odgovaraju sjeverni položaji u toplijem podneblju, dok mu u hladnijem podneblju više odgovaraju južni, sunčaniji položaji. Ovo objašnjavamo time, što su na takvim položajima manje toplinske razlike. Za vrijeme mirovanja kesten podnosi i – 27° C. Voli sunčane ekspozicije, više topline i svjetla. Svega toga u Hrvatskoj ima u izobilju, pa ne čudi nazočnost ove biljke na velikom broju mjesta, pojedinačno ili u šumskim zajednicama. Opravdanost ulaganja U našim prilikama, gdje je sve manje radne snage, a sve više neobrađenih oranica, uputno je posaditi kesten. Održavanje kestenika nije zahtjevno kao održavanje drugih intenzivnih voćnih nasada. Nema toliko posla sa zaštitom i obradom tla, te rezidbom, jer se režu samo suhe grane i one koje smetaju. Svejedno daje urode, čija je dobit na razini intenzivnih kultura. Stablo kestena dolazi u rod već u šestoj godini i počinje stvarati vrijednost, koja vraća uloženo. Kesten rađa dugi niz godina i već od 15 godine rađa više od 15 kg ploda po stablu. Nakon dvadeset godina i najmanje još toliko godina donositi će više od 20 kg ploda po stablu, što znači više od 2,0 t/ha. To je vrijednost oko 10.000 kn/ha plus potpora 2.500 kn/ha dugi niz godina. Gledajući dugoročno, to je sigurno isplativo ulaganje. Svako problematično tlo u smislu kiselosti, treba saditi kulturom, koja će to najbolje koristiti. Za tu namjenu nema bolje kulture od kestena. Kesten je strano oplodna biljka, pa su vjetar i različiti insekti igraju odlučujuću ulogu u oprašivanju kestena. Zato se kod podizanja kestenika, o ovoj činjenici mora voditi brigu i saditi više tipova ili sorti radi sigurnije oplodnje.

Podizanje nasada kestena To je posao, kojega zna malo ljudi, jer se njime malo tko bavi. Najbolje je kupiti gotovu sadnicu s atestom, koji obvezno prati sadnicu, jer je to dugogodišnji nasad, pa se tek nakon više godina može utvrditi da li je dokumentacija ispravna. U slučaju pogrešne deklaracije o odlici, nastaju velike štete, koje nakon toliko godina nitko ne nadoknađuje. Pri izboru odlike treba znati da je kesten jako osjetljiv na rak kore, koji pri jačoj zarazi suši nasade, pa se mora strogo nadzirati zdravlje sadnica u rasadniku. One moraju biti potpuno zdrave. Temeljom toga treba birati odlike kestena, koje su otpornije na ovu bolest. Matične biljke za proizvodnju plemki kestena moraju biti strogo zdravstveno nadzirane. Zdrav nasad je uvjet za značajnije urode i kakvoću ploda. Odabranu površinu za nasad treba dobro preorati, iskolčiti i odrediti mjesta sadnje sadnica. Jame se kopaju na razmak 10 x 10 m veličine 60 x 60 x 60 cm. Razmak redova ovisi o bujnosti odlike i njezine dugovječnosti. Manje bujne odlike se sade gušće. Uputno je jame iskopati u jesen, jer će iskopano tlo tijekom zime dobiti najbolju strukturu, pa će kod povrata u jamu prilikom sadnje imati optimalan kapacitet za vodu i zrak. Postoje tri osnovne vrste kestena: kineski, američki i japanski. Kineski kesten je znatno skromniji, pa je podesan za voćarenje, jer naraste u visinu do 12 m. Dosta je otporan na rak kore, iako se može lako zaraziti. Radi toga se proširio u Americi, a već se uvodi u proizvodnju u Europi, gdje je puno kestenika već propalo, pa na njihovo mjesto dolazi otpornija vrsta. Američki kesten je pravo šumsko drvo, koje naraste u visinu iznad 30 m. Ima sitan, sladak i jako ukusan plod. Iznimno je osjetljiv na rak kore, pa su veliki prostori ostali bez kestenovih šuma. Pokušaji križanja kineskoga s američkim kestenom radi dobivanja kestena veće otpornosti i robusnijega stabla, nisu dali dobre rezultate. Ako je stablo jače razvijeno, odmah je osjetljivije na bolest. Izdvojeni tip

119

kestena s krupnim plodovima, pokazao je veliku neotpornost na rak kore. Japanski kesten je za nijansu robusniji od kineskoga. Ima relativno sitno lišće, dosta dobro podnosi gljivične bolesti, a po otpornosti na rak kore se može svrstati odmah iza kineskoga kestena. Plodovi su nešto krupniji, visoke kakvoće, pa ih se preporučuje kuhati, jer su takvi najbolji. Odabir odlike Ima dosta odlika koje su se prilagodile određenom podneblju. Maron je značajan po krupnoći ploda. Uspijeva na Sredozemlju, dakle u toplijim krajevima, gdje je prosječna godišnja toplina od 11 do 14° C na 100 do 300 m norske visine. Najviše ga ima u Francuskoj i Italiji. U Hrvatskoj ga ima u Istri, na otocima i u Primorju. Lovranski maroni su po kakvoći u samom vrhu. Plodovi su im tamno smeđi, dosta široki i okrugli, rijetko izduženi. Krupnoplodi tipovi kestena rastu u predjelima intenzivnijega uzgoja vinove loze. Ima ih na norskim visinama od 200 do 500 m, uz prosječnu godišnju toplinu od 9 do 12° C. Oplemenjivanjem se postiglo, da su neki tipovi ovoga kestena po kakvoći i urodu ravni maronima, a neki po krupnoći ploda. Dobro uspijevaju na nešto lakšim i sušim tlima. Na oplemenjivanju kestena nije se osobito puno radilo, jer se mora dugo čekati na rezultate, a da se ne zna kakvi će biti. U zadnje vrijeme postupci oplemenjivanja su jako skraćeni, jer se može dobiti nova biljka bez križanja, od dijelova tkiva izabrane stanice, od pojedinih organa i od dijelova odgovarajuće biljke. Sadnja Ako uzgajatelj ne može nabaviti odgovarajuće sadnice, tada treba izabrati plodove s odabranoga stabla, za koje zna kakvoću ploda, urode i njihovu redovitost. To treba učiniti s najmanje dvije odlike, koje cvatu u isto vrijeme, radi sigurnije

oplodnje, iako to ne jamči kakvoću i urod kao kod biljke domaćina. Plodove, koji će poslužiti za sjeme, treba odmah pokupiti s mokroga tla i pospremiti u vlažan pijesak ili u hladnjak na toplinu malo iznad ništice. Tako te plodove treba čuvati sve do početka travnja. Sredinom travnja plodove valja posijati ili posaditi u klijalište, u dobro pripremljeno tlo, na dubinu od 8 cm. Služe li mlade biljke kao podloge, treba ih prenijeti u rasadnik i posaditi u redove na razmak od 1 m, a u redu na 40 cm. Čim mlada stabljika zadeblja u dijelu nad korijenovim vratom na 9 mm, može se cijepiti jednostavnim spajanjem željene plemke i podloge ili pod koru na visini od 10 cm iznad površine tla. Plemke osjetljive na jače mrazove cijepe se na visini formiranja krošnje, jer se na taj način smanjuje opasnost od pucanja kore zbog jake zime. Ako nam iznikle biljke služe za proizvodnju plodova kestena bez cijepljenja, one se (stare godinu dana) iz rasadnika presađuju na stalno mjesto, u jame za sadnju pripremljene prethodne jeseni. Pripremljene, cijepljene sadnice se sade na isti način, samo godinu dana kasnije. Naime, pup plemke cijepljen na podlozi, kada se primi spava i kreće tek slijedećega proljeća. Zato sadnju treba uskladiti s vremenskim prilikama i poslove tako planirati. Za cijepljenje se odrede najbolje biljke, koje služe kao matične. S njih se odaberu zdrave mladice (plemke), čiji se pupovi prenose na podlogu. Spajanjem plemke s podlogom razviti će se nova jedinka, od koje se dobije željena vrsta, tip ili odlika. Bolje je saditi u klijalištu i na otvorenom, kontejnerski, jer je bolji prijem, a drugo ostaje isto. Odabrane grančice s lijepim pupovima se uzimaju s grana ranije odabranih matičnih biljaka u vrijeme mirovanja, prije kretanja vegetacije. Mladice se zamotaju u čistu krpu, spreme i čuvaju pod posebnim uvjetima do cijepljenja. Tako uzgajatelj ima plemke u svakoj prilici, kada mu se ukaže prilika da može cijepiti. To je osobito važno kada se koristi tuđa radna snaga, u nedostatku vlastite, jer se ne gubi vrijeme na čekanje.

120

Sadnja kestena na stalno mjesto Na stalno mjesto se obično sadi na proljeće, iako se to može dobro raditi tijekom jeseni. Radi bolje strukture tla u ranije iskopanim jamama i sprječavanja mogućih šteta na mladim sadnicama od mraza, u hladnijim područjima je sigurnije saditi tijekom travnja. Prilikom sadnje treba vratiti u jamu polovicu zemlje, dobro ju izmiješati s 10 kg zreloga stajnjaka i 20 dkg mineralnoga gnojiva NPK 10:20:30. Jače oštećene žile na sadnici treba prikratiti škarama, da se smanji površina rane. Zatim treba staviti još zemlje u jamu računajući da je dubina sadnje jednaka onoj, koliko je duboko biljka bila u zemlji prije vađenja. Žile se dobro rasporede uz kolac, na njih se stavi još rahle zemlje, dobro se zbije, zatim se po toj zemlji stavi još stajnjaka i preko njega zemlje. Uputno je sadnicu dobro zaliti, prikratiti ju na željenu visinu i privezati ravno uz kolac. Time je sadnja završena. Održavanje nasada kestena u prvim uzgojnim godinama, ne traži veće izdatke. Nasad se mora održavati čistim, bez korova. Zemlju u zasađenom redu treba obrađivati ili ju kositi i prostor oko sadnice malčirati. S malčiranjem se preporučuje godišnja gnojidba svake biljke s 1 kg NPK u odnosu 1:2:1. Radi velikoga razmaka redova, prostor između njih je uputno obrađivati i uzgajati neku kulturu, primjerice buće, radi proizvodnje koštica, pastrnjak, krumpir ili neku drugu korisnu biljku. Tako se tlo dobro održava uz korist koju daje podusjev u kesteniku. Kasnije, kada nasad kestena dođe u rod, povremeno treba zasijati neku kulturu za zelenu gnojidbu, zatim ga zatraviti dugogodišnjom travnom smjesom, koju treba redovito prihranjivati, da bi se mogla koristiti za košnju ili ispašu. Berba kestena Berba kestena počinje nakon pete godine. Tada je još mali urod.

Plodovi kestena, dolaskom u fiziološku zriobu, počinju opadati goli ili u ježastoj ljusci. Svakodnevno ih treba skupljati i pospremati. Ne smiju dulje ostati na zemlji, jer su izloženi napadu gljivica ili bakterija, koje izazivaju trulež plodova. Najbolje je plodove odmah poslije skupljanja pospremiti na mjesto s toplinom oko 0° C, uz 85 % relativne vlažnosti zraka, da očuvaju svježinu, bez gubitka težine. Plod se može dobro čuvati duboko smrznut, ali se mora brzo potrošiti nakon odmrzavanja. Plodovi se u trgovini prodaju pakirani u vreće težine do 5 kg, u limenoj ili papirnatoj ambalaži ili prerađeni kao kesten pire ili kao brašno. Kesten se može bez većih teškoća uzgajati čisto ekološki. Zbog svojega habitusa i dosta velike vegetativne površine po biljci, on donosi dvadesetak kilograma ploda i bez uporabe mineralnoga gnoja. Dovoljno je biljku redovito čistiti od suhih grana i uklanjati zaražena stabla. Kestenik kao isplativo ulaganje Sadnja pitomoga kestena je sigurno isplativ posao, jer troškovi podizanja nasada nisu veliki. Broj biljaka je prosječno 100 kom/ha. Ne treba bacati velike količine stajnjaka po površini, jer ga biljka u početnom stadiju razvoja može relativno malo iskoristiti, pa je dovoljno malo bogatije pognojiti stajnjakom pod korijen sadnica. Ne treba ograde ni različite armature, koje trebaju druge vrste nasada. Podizanje kestenika se smatra voćarenjem, pa zakonske potpore, predviđene za tu namjenu, mogu pokriti troškove podizanja nasada. Nasad se može koristiti dulje nego nasadi drugih vrsta, uz najmanja ulaganja, pa time jamči isplativost ulaganja. Ako se kestenik podiže na oranici, cijelu površinu treba izorati. Jame se kopaju ručno ili strojno. Za desetak dana taj posao jedna osoba obavi ručno bez većih poteškoća. Gnojidba po sadnom mjestu, stajnjakom i mineralnim gnojivom nije veliki izdatak. Najbolje i najskuplje, sadnice kalkulacija lako podnosi.

121

Kalkulacija podizanja nasada kestena a) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Opis radova: Zaoravanje zelene mase Tanjuranje Strojno kopanje jama za sadnju Gnojidba stajnjakom i mineralnim gnojivom Sadnja sadnica kestena Zalijevanje Malčiranje oko sadnice 5 god. Ukupno:

Kn/ha 600, 00 180,00 4.000,00 200,00 800,00 400,00 2.000,00 8.180,00

b) 1. 2. 3. 4. 5.

Repromaterijal: Sadnice 100 kom x 50,00 Stajnjak 1500 kg x 0,50 Mineralno gnojivo Kolci 100 kom x 10,00 Mineralno gnojivo za prihranu 5 godina Ukupno:

5.000,00 750,00 100,00 1.000,00 2.000,00 8.850,00

c) 1. 2. 3.

Opći troškovi: Vodoprivredni doprinos 208 x 5 god Troškovi financ. Kredit + kta 18.070 x 4 % x 5 Osiguranje uloženih sredstava 18.070 x 6% x 5 Ukupno:

d.) Ukupni troškovi do dolaska u rod (a+b+c)

1.040,00 3.614,00 5.421,00 10.075,00 27.105,00

Ovaj iznos se mora smatrati ulaganjem, za koje se treba dobiti kredit na rok od 5 godina, jer se nigdje ne pretjeruje s troškovima. Iznos kredita može služiti samo za obračun kapitalnih ulaganja, jer je iznos potpora utvrđen po hektaru. Prihodi od potpora:

Kn/ha

1. Jednokratna potpora za podizanje nasada 2. Povrat kapitalnih ulaganja 25 % od kredita 3. Godišnja potpora za uzgoj nasada 2.500 kn Ukupne potpore do prvoga uroda

16.800,00 6.776,00 12.500,00 36.076,00

Ova kalkulacija jasno govori o isplativosti podizanja nasada pitomoga kestena. Veće su potpore od troškova do prvoga uroda. Nakon dolaska u rod, kesten rađa dugo godina, bez većih ulaganja, osim rezanja suhih grana i onih, koje smetaju. Zato je svaki urod dobitak, osobito stoga, što se ovaj uzgoj preporučuje za lošija i napuštena tla.

122