Latinski Jezik 2u5d5l

Latinski jezik Komparacija pridjeva Comparo 1. – pridijevanje Pridjevi su promjenjivi, vežu se uz pridjeve. Pridjevi se dekliniraju, slažu se s imenicom u rodu broju i padežu. Pridjevi se i kompariraju, 3 su stupnja komparacije; pozitiv, komparativ i superlativ. Tvore se slično kao i u hrvatskom jeziku. Kako možemo deklinirati pozitiv, tako možemo deklinirati komparativ i superlativ. Pozitiv

Komparativ

Superlativ

G.jd.m dobijemo tako da odbijemo nastavak „i“ i dodamo nastavke ior za m.r. i ž.r., a za s.r. dodamo nastavak ius. Komparativ se deklinira prema pravilima 3. konsonanske deklinacije. G.jd.m. clari

Clarior

Pulher, 3 G.jd. Pulhri

pulhrior, pulhrius

Acer, acris, acre G.jd. acris

acrior, acrius

Utilis G.jd. utilis, utile

utilior, utilius

Felix G.jd. felicis

felicior, felicius

Komparativ m.r.

s.r.

ž.r.

m.r.

s.r.

ž.r. N. felicior G. felicioris D. feliciori A.

Felicior Felicioris Feliciori Feliciorem

Felicius Felicioris

n. feliciores g.

Feliciores Felicioru

felicia Felicorum

Feliciori Felicius

feliciorum d. felicibrus a. feliciores

m Felicibrus Feliciores

Felicibrus Felicia

feliciorem V. felicior AB.

Felicior Felciore

Felicus Feliciore

v. feliciores Ab.

Feliciores Felicibrus

Felicia felicibrus

Feliciore Felicibrus Tvori se i primjenjuje uvijek uz neku imenicu. Quam – je sam pozitiv koji znači nego. Superlativ Odbacuje se genitivni nastavak i dodamo nastavak issimus, 3 Deklinira se po svojoj prvoj i drugoj deklinaciji. Npr. Clarissimus, errisimus, pulherrisimus. Svi pridjevi tvore na issimus, a iznimke su pridjevi na er (acer, acerrimus), a pridjevi na is oni dodaju za superlativ limus (utilis, utillimus). Dekliniraju se prema prvoj i drugoj deklinaciji. Vježba 13., rečenica 1. Zvuk je brz, svjetlost brža, pamet najbrža. Sonus – zvuk; rapidus – pozitiv, brz; rapidus 3; lux – svjetlost; rapidior – komparativ pridjeva rapidus, 3 – brz, najbrži; mens – duh, pamet, misao. Vježba 13., rečenica 4. Najpoznatiji gradovi Dalmacije bijahu; Zadar, Trogir, Solin, Vid i Cartat. Vježba 13., rečenica 5. Spartanci bijahu najsnažniji i najhrabriji od svih Grka. Vježba 14., rečenica 1. Jelen je brz, strjelica je brža, a vjetar je najbrži. Vježba 14., rečenica 4. Najlakše je koriti tuđe mane. Vježba 14, rečenica 5. Vladati državom, najteža je vještina.

Vježba 43., rečenica Radi se o pridjevima koji u komparativu i superlativu imaju potpuno različitu osnovu i onda na to slažu nastavak, 5 je različitih pridjeva: Pozitiv: Bonus, 3 - dobar Malus, 3 – zao Magnus, 3 – velik Parvus, 3 – mali Multus, 3 – mnogi Komparativ: Melior, ins – bolji Peior, ins – gori Major, ins – veći Minor, ins – manji Plus (n) plures, a - više Superlativ: Optimus, 3 – najbolji Perssimus, 3 – najgori Maximus, 3 – najveći Minimus, 3 – najmanji Plurimus, 3 - najviše 21. ožujak 2011. „Primum vivere deinde philosophari“ odnosno „Prvo živjeti, zatim baviti se filozofijom“ „Non in solo parie“ odnosno „Nije sve u samome kruhu“ ili „Ne živi čovjek samo o kruhu“ Ponavljanje prilozi

Nepromjenjiva vrsta riječi koja pobliže označuje neku rečenicu. Vježba 15. Rečenica 1. Iohannes Lucius historiam Croatiae pulchre et docte describit. Ivan Lučić opisuje povijest Hrvatske lijepo i poučno Iohannes Lucius – N.jd. Historiam – A.mn., Historia, ae, f. – Povijest Croatiae – G.jd., f Pulchre – lijep pulcher, pulchri Docte - poučen Describit – opisivati Vježba 15. rečenica 2 Bonus medicus bene curat. Dobar liječnik, dobro liječi Bonus, N., jd., m. – bonus, 3 – dobar Medicus, N., jd. – medicus, i, m. – liječnik Bene, prilog pridjeva Bonus, - dobro Curat, 3.l.jd. ind. Prez. Akt. – Curo, 1. – liječiti, skrbiti Vježba 15. rečenica 4. Canis timidus vehementius latrat quam mordet. Bojažljiv pas, žešće laje no što griza. Pas koji laje ne grize. Canis, N.,jd., - Canis, is, m - pas timidus pridjev timidus, 3 - prestrašen vehementius, komparativ priloga od pridjeva vehements, tis.- žešće latrat, 3.l.jd. – latro 1. - lajati quam, - nego što mordet, mordeo 2. – gristi, ujedati

Vježba 15. rečenica 5. Lingua interdum gravius vulnerat quam gladius. Jezik ponekad teže ranjava nego mač.

Lingua, N., jd. – Lingua, ae, f. - jezik Interdum, prilog - ponekad Gravius, prilog, komparativ priloga teže Vulnerat, gl. 3.l.jd, vulnero, ranjavati Quam, nego Gladius, N.jd., gladius, i, m. – mač Zamjenice Osobne zamjenice u hrvatskom jeziku su ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one. U latinskom jeziku krećemo od riječi ego. Što znači ja. Osobna zamjenica za 1. Lice jednine. Prevodi se riječju ja. Genitiv je mei. Mene ili me. Dativ je mihi. N. Ego (ja) G. Mei D. Mihi A. Me AB. Me N. Tu (ti) G. Tui D. Tibi A. Te Ab. Te 1. Lice množine N. nos (mi)

G. Nostri, nostrum D. Nobis A. Nos Ab. Nobis

2. lice množine N. Vos (vi) G. Vestri, Vestrum D. Vobis A. Vos Ab. Vobis Prijedlog cum -cum

cum me

mecum

„Omnia mea mecum porto.“ Sve svoje nosim sa sobom. -cum

cum te

-cum

cum nobis

tecum nobiscum

„Mane nobiscum Domine“ -cum

cum vobis

„Pax vobiscum“ mir s vama Vježba 16. rečenica 1. Ubi tu Gaius, ego Gaia. Gdje si ti Gaj, tu sam ja Gaja. Ubi, gdje Tu, N. - Ti Gaius, N. – Gaj, muško ime

vobiscum

Ego, N.jd. - Ja Gaia – Gaja Vježba 16. rečenica 2. Hodie mihi, cras tibi Danas meni, sutra tebi. PREDAVANJE 18. SVIBNJA 2011. Futur pripada prezentskoj osnovi, izriče buduću radnju, radnja koja će se neposredno izvršiti, u Latinskom jeziku I. konjugacija i II. Ima svoje nastavke za Futur, a III., i IV. Konjugacija svoje naglaske. Sepelio 4., Facio 3., Iubeo 3. Vježba 24. Rečenica 4. Bonis exemplis malos mores corrigemus. Dobrim primjerima, ispravit ćemo loše navike. Perfekt To je u hrvatskom jeziku prošlo vrijeme, u hrvatskom jeziku se od glagola biti. U hrvatskom jeziku perfekt je najčešći oblik koji se koriste za prošlost. Imperfekt i aurist su arhaični oblici. Pefekt u Latinskom jeziku nema takva obilježja. Paragraf 69 Perfektnom osnovom se tvori: perfekt, pulskvamperfekt i futur II. Perfektna osnova se tvori na slijedeći način: perfektnu osnovu vidimo u rječniku u I. i IV. Konjugaciji – prvo lice završava na VI.

Amo 1.,

vi(=1.l.jd.ind.perf.akk.), najčešće je ovo izbačeno. U rječniku je amo 1. Ako ništa ne piše između broja i značenja onda se radi o uobičajenom završetku perfektne osnove koji glasi –vi, -tum. U nekim drugim slučajevima ovako izgleda: Habeo, 2. –ui, -tum. (1.l.jd.ind.prez.akk) (broj konjugacije) (ind.perf.akk.) različiti glagoli često imaju i različite završetke. Npr. Scribo, 3., -psi, -tum.

I. Konjugacija 1. –i

1. Amav -i

2. –isti

2. Amav - isti

3. –it

3. Amav -it

1. –imus

1. Amav -iumus

2. –istis

2. Amav -istis

3. –erunt

3. Amav -erunt

Imolo 1. Imolavi

iouvo 1.

Capto, 1.

Neco 1.

Rogo 1. –pitati II. Konjugacija 1. habui 2. habuisti 3. habuit 1. habuimus 2. habuistis 3. habuerunt Vježba 25. Rečenica1. Parva classis Graecorum magnam classem (akk.jd) Perssarum (g.mn.) in pugna (N.jd.) Salaminnia fugavit (3.l.jd.ind.perf). Malo brodovlje Grka natjeralo je u bijeg veliko Perzijsko brodovlje u Salamonskoj bitci. Vježba 25. Rečenica 2. Romani Carthaginem et Corintbum(akk.jd.) eodem amno (d.jd) expegenaverunt (3.l.mn.ind.imp.akk.) et deleverunt (3.l.mn.ind.perf.akk.). Rimljani su u istoj godini osvojili i razorili Kartagu i Korint. Vježba 25. Rečenica 5. Aleksander Magnus nodum Gordi gladio secuit! Aleksandar Veliki mačem je presjekao Gordijski čvor.

Vježba 25. Rečenica 6. Eripuit caedo fulmen sceptrumque tyannis. Oteo je nebu munju i Tiraninu žezlo. Onaj tko nikad nije pogriješio, nikad nije pokušao napraviti nešto novo

1

(Albert Einstein)

1 Za eventualne tiskarske pogreške ne odgovaram J